Nastavljamo rad na rodnim analizama izbornih procesa, a 2021. godine održani su izbori za gradonačelnike_ce i načelnike_ce te članove i članice predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U ovoj analizi bavimo se kandidaturama i rezultatom izbora iz aspekta uravnotežene zastupljenosti žena, no to činimo sa željom da utvrdimo postoje li značajne razlike u političkoj participaciji žena na lokalnoj razini u kontekstu dihotomija urbano - ruralno i razvijeno - nerazvijeno.
Cilj je ove analize utvrditi postoje li značajne razlike u političkoj participaciji žena na lokalnoj razini u kontekstu dihotomija urbano-ruralno; razvijeno-nerazvijeno. Hipoteza od koje smo krenule jest da će veća politička participacija žena biti u urbanim i razvijenim područjima, nego u ruralnim i nerazvijenijim područjima kako su nam dosadašnje postizborne statistike često ukazivale. S obzirom na to da ograničene resurse za provedbu ove analize bilo je potrebno utvrditi uzorak na kojem će se testirati navedene hipoteze. Kao uzorak uzet je izračun indeksa razvijenosti te je iz svake skupine razvijenosti selektirano prvih 10 jedinica lokalne samouprave koje smo dodatno razvrstale prema upravnom i brojčanom kriteriju.
Ovakvo praćenje uzorka omogućuje dobivanje kompleksne slike političke participacije žena na lokalnim izborima; ili smo barem tako pretpostavljale, a iz zaključaka je vidljivo da je lokalna politička participacija žena kompleksnija od dihotomija urbano-ruralno i razvijeno-nerazvijeno. Navedeni kriteriji iz naše analize nisu adekvatan prediktor političke participacije žena, suprotno postavljenoj hipotezi da će veća participacija žena biti u urbanim i razvijenim područjima, nego u ruralnim i nerazvijenijim. Napominjemo da indeks razvijenosti, na temelju kojeg su grupirani JLS-ovi u analizi, ne uključuje rodnu dimenziju razvoja odnosno nije rodno osjetljiv, a korištenje takvog indeksatako bi mogao biti kvalitetniji prediktor političke participacije žena.
Više pročitajte u analizi.