Tema su ovog izvještaja neokonzervativne grupacije i njihova politička agenda suprotstavljanja zakonima i politikama vezanim uz seksualna i reproduktivna prava u Europskoj uniji. Posljednjih nekoliko godina svjedočimo pojavi novih, naizgled "grassroots" pokreta u državama članicama, a koji, često se oslanjajući na religiozna uvjerenja, mobiliziraju građanstvo na aktivno sudjelovanje u politici oko ultrakonzervativnih agenda vezanih uz pitanja obitelji, rodne ravnopravnosti, seksualnosti i reproduktivnog zdravlja.
Neokonzervativna politička agenda uspostavlja se kao borba za obranu i zaštitu "ugroženih" vrijednosnih kategorija "života, obitelji i religijske slobode". Jedan od njihovih široko korištenih argumenata jest pseudoznanstveni pojam "rodne ideologije" koji se koristi kao politički alat za zaustavljanje daljnjeg razvoja i ostvarivanja prava na seksualne i reproduktivne izbore.
Ti su pokreti u osnovi političke inicijative koje, manipulirajući religijskim diskursom, sve više koriste javne i političke prostore i instrumente za ostvarivanje svojih ciljeva. Strategije neokonzervativnih grupa preobrazile su se iz tihih molitvi u pokušaje postavljanja pitanja seksualnih i reproduktivnih izbora u prvi plan javnih i političkih debata. Jedna od novih značajki njihovog djelovanja jest vješto manipuliranje konceptom i praksom aktivnog građanskog sudjelovanja u javnom i političkom životu kroz kanale građanskih inicijativa, online medija, peticijskih platformi i društvenih mreža. Ova naizgled "grassroots" organiziranja i mobilizacije koje taktički koriste organiziranu snagu religijskih hijerarhija te se često fokusiraju na populaciju mladih, funkcioniraju kao način stvaranja pritiska odozdo. Povezanost između neokonzervativnih grupa u Europi i njihovih istomišljenika u Sjedinjenim Američkim Državama vidljiva je u njihovoj zajedničkoj političkoj agendi, uz "mentorsku" poziciju američkih aktera u odnosu na prijenos iskustava i strategija djelovanja, dok su njihove financijske poveznice često skrivene.
Kao glavne značajke neokonzervativnih grupacija i njihovih djelovanja ističu se dobra organiziranost i umreženost, sve veća profesionaliziranost, ali i česta financijska netransparentnost. Uz to, neokonzervativna organiziranja karakteriziraju i nejasne granice između svjetovnih aktera (građanskih inicijativa, organizacija civilnog društva i političkih stranaka) i religijskih hijerarhija. Značajan utjecaj koji su počeli ostvarivati nerazmjeran je njihovim stvarnim (malo)brojčanim snagama te je rezultat vješte upotrebe suvremenih komunikacijskih i informatičkih tehnologija, kao i građanskih i političkih instrumenta, uz veliko korištenje tehnika manipulacija i dezinformiranja.
Njihovi direktni politički utjecaji analiziraju se kroz primjere organiziranih akcija zagovaranja protiv usvajanja izvještaja Estrela, Lunacek i Zuber u Europskom parlamentu te na primjeru Europske građanske inicijative pod nazivom "One of Us". Izvjesno je da neokonzervativni akteri ostvaruju veći utjecaj nego što realno iznosi njihova brojčana snaga te da se naposljetku radi o maloj, marginalnoj, ali vrlo dobro organiziranoj i financiranoj grupi zagovarača jedne fundamentalističke religijsko-političke agende. Također, očito je da je konačni cilj neokonzervativnih nastojanja stjecanje političke moći i uključivanje katoličkih religijskih vrijednosti u javne politike i zakonodavstvo, što je zapravo napad na demokratski koncept sekularne države.
Na kraju izvještaja navode se smjernice za buduća zagovaranja i strateška suprotstavljanja, a kako bi se ograničio utjecaj neokonzervativnih interesnih grupa u području seksualnih i reproduktivnih prava u Europskoj uniji. Smjernice su grupirane u tri područja: Praćenje, informiranje i dokumentiranje; Ponovno preuzimanje vrijednosti i pojmova pri zagovaranju te Umrežavanje i stvaranje savezništava.