Tijekom dvije godine provedbe projekta, nastavnici/e i učenici/e u dobi od 12-18 godina iz zemalja sudionica promatrali su i analizirali rodne stereotipe i uloge u glazbi, uključujući mitove o romantičnoj ljubavi i rodno uvjetovanom nasilju.
Osnaživanje adolescenata/ica:
Slušanje i gledanje glazbenih uradaka omogućilo je djevojkama i mladićima da otvoreno razgovaraju o ovim problemima. Promišljanje o pjesmama i umjetnicima/ama koji su im bili poznati i kojima su se divili rezultiralo je približavanjem i pobuđivanjem interesa za obrađene teme; osim toga, pisanje pjesama i snimanje glazbenih spotova dodatno je razvilo kreativnost učenika/ca koji su sudjelovali u projektu.
Uz jačanje umjetničkih vještina, rad u grupama ojačao je međusobnu potporu i suradnju učenika/ca iz istih razreda što je također rezultiralo i povećanjem kohezije i povjerenja unutar grupe. Zapravo, omogućen je proces individualnog i kolektivnog osnaživanja mladića i, posebno, djevojaka. Projekt je, barem djelomično, odgovorio na njihovu potrebu za raspravom i adresiranjem pitanja povezanih s rodom i odnosima s kojima se svakodnevno suočavaju.
Izazovi nastavnika/ca:
Jedan od najznačajnijih problema koji je identificiran kao prepreka promicanju ravnopravnosti i sprječavanju rodno uvjetovanog nasilja bio je manjak edukacije nastavnika/ca i postojećih resursa vezanih uz pitanja roda, rodno uvjetovanog nasilja ili LGBTI prava. Većina nastavnika/ca u školama nikad nije bila na edukacijama iz gore navedenih područja.
U tom smislu, nastavnici/ce složili su se da bi znanje i praktični alati za borbu protiv rodnih neravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja, uključujući prevenciju, otkrivanje, upućivanje i podršku trebali biti dio njihovog temeljnog osposobljavanja za rad.
Taj nedostatak strategija i alata podrazumijeva poteškoće u uvođenju rodne perspektive i promicanju ravnopravnih i kvalitetnih odnosa u njihovom profesionalnom radu.
Nadalje, u nekim zemljama nefleksibilnost školskog kurikuluma otežava mogućnost uvođenja neobaveznih školskih predmeta za koje nastavnici/ce smatraju da su prioritetni, kao što je sustavna seksualna edukacija tj. učenje o odnosima i seksualnosti.
U tom pogledu, nedovoljna institucionalna podrška za razvoj inovativnih programa usmjerenih na iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja i promicanje ravnopravnih, kvalitetnih i nenasilnih odnosa u obrazovnoj sferi i dalje je od presudne važnosti.
Zaključci i praktične preporuke
Projekt Pokreni promjenu prepoznao je neke posebno važne elemente u jačanju prevencije rodno uvjetovanog nasilja u školama. Ti su aspekti predstavljeni u nastavku u obliku preporuka:
- Pristup usmjeren na mlade. Primjena pristupa usmjerenog na mlade znači stavljanje fokusa na interese, potrebe i afinitete adolescenata/ica i uvažavanje njihovih različitosti. Drugim riječima, u pristupu, metodologiji i sadržaju preventivnih akcija potrebno je izbjegavati perspektivu odraslih. Zato je ključno uključiti i osnažiti adolescente/ice te osluškivati njihove zahtjeve, mišljenja i zabrinutosti.
- Seksualna edukacija. Djevojkama i mladićima nedostaje obrazovanje o seksualnosti i partnerskim odnosima. Nisu im dostupni pozitivni i raznovrsni uzori ponašanja što ih čini podložnijima utjecaju dominantnih društvenih modela. Osobe na koje se ugledaju, a koje su prisutne u medijima i popularnoj glazbi ponekad, ni približno, ne odražavaju feminističke vrijednosti. Iz tog je razloga, iz feminističke i intersekcionalne perspektive, uvođenje obveznog predmeta seksualne edukacije neophodno za prevenciju rodno uvjetovanog nasilja, ne samo među adolescentima ili mladima, već i u cijelom društvu.
- Rodna perspektiva. Feministička i intersekcionalna perspektiva trebala bi biti prisutna ne samo u rješavanju problema koja su izravno vezana uz rod ili nasilje, već i u svim disciplinama i područjima rada, uključujući školsku organizacijsku strukturu. Ovo je dio izazova uključivanja rodne perspektive u obrazovni sustav.
- Istraživanje rodno uvjetovanog nasilja među mladima. Potrebno je nastaviti istraživanja o oblicima rodno uvjetovanog nasilja koje doživljavaju adolescenti/ce. Još uvijek imamo puno toga za istražiti o načinima otpora i suočavanja od strane djevojaka koje trpe nasilje te uslugama i resursima koji su im potrebni da napuste nasilne odnose i započnu procese oporavka.