CESI Logo

Ženski glasovi u parlamentarnim izborima 2011.

Pitanje sudjelovanja žena u procesima donošenja odluka te rodno osviještena politika svakako su nešto što je kontinuirana zadaća političkih aktera, no politički život zemlje svoj naintenzivniji period doživljava u izbornom procesu. Samu izbornu kampanju možemo promatrati kao vrhunac argumentirane rasprave o bitnim problemima društva te kao vrlo važno sredstvo informiranja i edukacije javnosti. U tom periodu političke stranke na dnevni red stavljaju one društvene teme koje smatraju najvažnijima te prezentiraju svoju viziju razvoja za koju traže povjerenje građana i građanki. Cilj ovdje predstavljenih analiza bio je utvrditi u kojoj je mjeri rodna ravnopravnost stavljena na dnevni red kampanje, odnosno jesu li političke stranke u presudnom trenutku spremne svoje deklarativno podržavanje rodne ravnopravnosti dokazati i visokim pozicijama žena na svojim listama, zagovaranjem tema vezanih uz žene u svojim izbornim programima te u političkoj promidžbi odnosno marketingu. U tu svrhu izrađene su analiza izbornih lista, analiza izbornih programa i analiza TV spotova. U sve tri analize fokusirale smo se na parlamentarne stranke budući da one predstavljaju najvažnije političke aktere u zemlji.

Analizom izbornih lista željele smo utvrditi u kojoj su mjeri političke stranke poštovale kvotu od 40% podzastupljenog spola te smo dodatno analizirale i zastupljenost mladih žena na listama.

Osnovno pitanje postavljeno pri analizi izbornih programa bilo je na koji način izborni programi pristupaju rodnoj ravnopravnosti te u kojoj mjeri prepoznaju rodna pitanja kao društveno važna. Posebice smo analizirale sljedeće teme: uokvirivanje rodnih pitanja (jesu  li mainstremirana ili getoizirana), definira li se rodna ravnopravnost kao temeljna društvena/politička vrijednost, referiraju li se programi na zakone i postojeće strategije, spominju li se u programima zapošljavanje žena, žensko poduzetništvo, nejednake plaće, socijalni programi koji su važni ženama (vrtići, briga za starije i nemoćne, produženi boravci u školama), rodiljine i roditeljske naknade, obavezni dopust za muškarce, politička participacija žena, reproduktivna i seksualna prava i slobode (pobačaj, medicinski potpomognuta oplodnja), pitanja vezana uz reproduktivno zdravlje i natalitet (ginekološke ambulante, trudnoća, porod),  nasilje nad ženama, uvođenje seksualnog odgoja u škole, rodni aspekti obrazovanja (rodna segregacija u zanimanjima), LGBT osobe i njihova prava,  žene s invaliditetom, te žene pripadnice nacionalnih manjina. Pri postavljanju ovih tematskih područja vodile smo se i zahtjevima izlistanima u Ženskoj platformi 2011. Tijekom analize pokazalo se da političke stranke s izuzetkom Kukuriku koalicije i manjim dijelom HDZ-a i HSS-a ne obrađuju rodna pitanja u programima, te kako bismo dobile barem okvirnu sliku stavova stranaka prema nekim rodnim pitanjima, u analizu smo uključile odgovore stranaka na zahtjeve iz Platforme 112.

Analiza TV spotova važna je kako bismo dobili sliku svijeta koju stranke prezentiraju te kako bismo dobili uvid u ideje i programe koje zastupaju odnosno što su im politički prioriteti. TV spotovi relativno su skup promidžbeni alat, ali zahvaljujući utjecaju televizije kao medija vrlo  učinkovit. To je najpogodniji oblik promidžbe za identificiranje i gradnju pozitivnog imidža stranke ili kandidata. Stoga oni predstavljaju najvažnije teme i vrijednosti koje stranke žele priopćiti  javnosti i ovom analizom htjele smo vidjeti tko su osobe u spotovima, koje su glavne teme spotova te kako stranke vide svoje suparnike odnosno one druge u političkom nadmetanju, a kako bismo dobile uvid u važnost roda/spola odnosno rodnih pitanja za političke stranke.

Mediji kreiraju javno mnijenje, reflektiraju društvenu zbilju, kažu nam o čemu razmišljati i nameću svoj dnevni red tema (i osoba) te na taj način također sudjeluju u izbornoj kampanji. Ovo je jedini segment analize koji nije pod kontrolom političkih stranaka. Političke stranke definiraju izborne liste, izborne programe i poruke TV spotova, no na koji će način mediji prikazivati kandidate i kandidatkinje, kojima temama će posvetiti medijski prostor (u idealnom svijetu) stvar je urednika/ca. U svojoj smo se analizi prije svega usmjerile na kandidatkinje. Dosadašnja istraživanja uglavnom su pokazala da su ozbiljni i informativni sadržaji zatvorena muška igra kojoj žene nemaju pristup. Stoga, kako bismo zaokružile sliku sudjelovanja žena u izbornoj kampanji, analizirale smo zastupljenost žena kao političkih akterica u dnevnom tisku.

Analize su izrađene u sklopu projekta "Što žene žele? Ženski glasovi u parlamentarnim izborima 2011. godine".
Projekt su tijekom 2011. godine provele ženske feminističke organizacije CESI i BaBe! iz Zagreba, Domine iz Splita, CGI iz Poreča i Delfin iz Pakraca.