CESI Logo

Prijedlog zakona o sprječavanju i prekidu trudnoće

Svrha Zakon o sprječavanju i prekidu trudnoće je zaštita reproduktivnog zdravlja, autonomije, privatnosti i dostojanstva žene koja traži prekid   trudnoće;   primjenom kontracepcije i edukacije u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama utjecati na smanjenje broja neplaniranih i neželjenih trudnoća te povećat će dostupnost, pristupačnost i kvalitetu usluga u području reproduktivnog zdravlja.
Zakonom se utvrđuje pravo žene na samoodređenje, te s time povezana prava na privatnost i zdravstvenu zaštitu, što uključuje slobodno odlučivanje o rađanju djece, odnosno pobačaju na zahtjev.

Zakon zauzima pristup temeljen na načelima ljudskih prava  koji  je u potpunosti usmjeren na pacijenticu i njezine zdravstvene potrebe.

Propisuje se informirani pristanak i informiranje pacijentica o izvođenju zahvata kao i mogućnostima izbora između kirurškog i medikamentoznog pobačaja, te kontracepciji nakon prekida trudnoće.

Zakon propisuje obvezu pružanja znanstveno potvrđenih informacija o kontracepciji, dostupnost različitih metoda kontracepcije, te otvaranja savjetovališta i pružanje drugih oblika pomoći u vezi s planiranjem obitelji. Propisuje i obvezu obrazovanja djece i mladih o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, prvenstveno kroz zdravstveni odgoj u školama.

Sterilizacija u Hrvatskoj nije pristupačna kao u nekim drugim europskim zemljama, te je bila dodatno ograničena dobnom granicom od 35 godina. Ukida se dobna granica za sterilizaciju, te se dozvoljava svakoj punoljetnoj osobi, polazeći od potpune slobode i prava na odlučivanje o svojem tijelu.

Inducirani prekid trudnoće je medicinski zahvat koja se izvodi na zahtjev trudne žene ako trudnoća na traje duže od navršenih 12 tjedana gestacijske dobi određene ultrazvučnom metodom.  Predloženim zakonom usklađuje se način računanja perioda trudnoće s praksom velikog dijela država članica Europske unije.  

Zakon ne predviđa nikakvo posebno savjetovanje, periode čekanja, odnosno razdoblja koje mora proći od trena kada žena zatraži prekid trudnoće do njegova izvođenja,  niti odobrenja komisija. Postupak za namjerni prekid trudnoće nakon navršenih 12 tjedana do navršenih 22 tjedna trudnoće odobrava samo ginekolog/inja koji/a se može konzultirati s drugim stručnjacima/stručnjakinjama. Nova indikacija u odnosu na sadašnji Zakon je trudnoća maloljetnica. Maloljetničke trudnoće su posebna rizična skupina trudnoća, a uz zdravstvene, tjelesne i psihičke, prate i socijalne poteškoće. Trudnoća se kod maloljetnih djevojaka  često utvrđuje po isteku 12 tjedana trudnoće, što je povezano s nedovoljnom informiranošću, neprepoznavanjem znakova trudnoće, maloljetnice često odgađaju trenutak kad će o tome obavijestiti obitelj ili otići na pregled.

Propisuje se pravo maloljetnica koje su navršile 16 godina na zahvat bez suglasnosti roditelja, a što je također standard i u važećem zakonu, te praksa u nekim zemljama u članicama EU.

Definirano je da se postupci induciranog prekida trudnoće do 12 tjedna mogu vršiti u zdravstvenim ustanovama koje vrše djelatnost na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, a nakon toga u stacionarnim zdravstvenim ustanovama koje imaju jedinicu za ginekologiju i opstetriciju.

Troškove sredstava za sprečavanje trudnoće, uključujući i sterilizaciju, te namjernog prekida trudnoće treba u cijelosti snositi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Uređeno je i pitanje prigovora na odluke ginekologa/inja za odobravanje sterilizacije ili induciranog prekida trudnoće.  Zakon propisuje osnivanje komisije čija je svrha da razmatra i odlučuje o žalbama pacijentica.

Termin priziv savjesti zamjenjuje se terminom odbijanje vršenja legalnog prekida trudnoće zbog vlastite savjesti i religioznih uvjerenja i propisuje se obveza osiguravanja odgovarajućeg broja i rasprostranjenosti ginekologa/inja koji provode postupak prekida trudnoće te se institucijama zabranjuje odbijanje vršenja prekida trudnoće.

Zakon propisuju  novčane kazne za prekršitelje zakona, a novost  su kazne ukoliko nije osiguran neometan pristup ustanovama i rad osoba koje vrši prekide trudnoće te se ne spriječi  ne pritisak, prijetnje ili zastrašivanje žena koja dolaze u ustanovu na pobačaj.